Sunnet je da se noćni namaz i vitr klanjaju u naodabranije vrijeme

Postavlja se pitanje koje je najbolje vrijeme za obavljanje vitr-namaza?

Odgovor: Poznato je da je vrijeme vitr-namaza počinje nakon jacije i traje sve do zore, tako da je vrijeme vitr-namaza traje od jacije do zore.

Dokaz za to jeste:

hadis od Aiše, radijallahu anha, u kojem kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u vremenu nakon što bi klanjao jaciju pa do sabah-namaza, klanjao jedanaest rekata (nafile), a selam bi predavao između svaka dva rekata, da bi potom završio s jednim rekatom vitr-namaza. (Buhari, 2031, i Muslim, 736)

A što se tiče vremena u kojem je najbolje klanjati noćni namaz, to je druga trećina noći, nakon ponoći.

Ovim se ukazuje na to da osoba izračuna vrijeme koliko traje noć i da klanja u drugoj trećini, nakon ponoći, a u zadnjoj trećini da spava. Ili preciznije, da klanja u četvrtoj i petoj šestini noći, a da odspava u šestoj šestini.

Dokaz za to jeste hadis koji prenosi Abdullah b. Amra, radijallahu anhuma, u kojem se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najdraži namaz Allahu jeste Davudov namaz, a najdraži post Mu je Davudov post. Davud je spavao pola noći, trećinu noći provodio je u (noćnom) namazu, a preostalu je šestinu opet spavao; jedan bi dan postio, a drugi dan ne bi postio.” (Buhari, 3420, i Muslim, 1159)

Kako će onaj koji želi da prakticira ovaj sunnet izračunati i podijeliti vrijeme noći?

Računat će vrijeme od zalaska sunca do pojave zore i podijeliti ga na šest dijelova. Prve tri šestine jesu prva polovina noći, a na namaz će ustajati poslije toga, tj. u četvrtoj i petoj šestini, jer se to ubraja u drugu trećinu. Zatim će spavati u zadnjoj (šestoj) šestini i zato je i Aiša, radijallahu anha, govorila da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije dočekao početak zore kod nje a da nije spavao. (Buhari, 1133, i Muslim, 742)

Na ovaj način, koji se pojašnjava u hadisu  Abdullaha b. Amra, radijallahu anhu, musliman će izračunati vrijeme u kojem je najpovoljnije i najbolje klanjati noćni namaz.

Rezime: Vrijednost vremena u kojem se klanja noćni namaz dijeli se u tri kategorije:

Prva: Spavati prvu polovinu noći, zatim klanjati trećinu, pa spavati šestinu, kao što je spomenuto.

Dokaz za to jeste prethodno navedeni hadis Abdullaha b. Amra b. Asa, radijallahu anhuma.

Druga:Klanjati zadnju trećinu noći.

Dokaz za to jeste:

hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem se kaže da se Gospodar svake noći, kada nastupi zadnja trećina, spušta na zemaljsko nebo i govori: “Ko Me zove da mu se odazovem? Ko od Mene traži da mu dadnem? Ko traži oprost da mu oprostim?”(Buhari, 1145, i Muslim, 758)

O tome govori i hadis od Džabira, radijallahu anhu, koji će biti kasnije naveden.

Onaj koji se plaši da neće ustati krajem noći, neka klanja početkom noći ili u bilo kojem dijelu u kojem može, i to je treća kategorija.

Treća: Klanjati na početku noći ili u dijelu noći u kojem je čovjeku najlakše i najpovoljnije.

Dokaz za to jeste:

hadis od Džabira, radijallahu anhu, u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko se boji da neće moći ustati krajem noći, neka vitr klanja u njenom prvom dijelu, a ko je siguran da će ustati krajem noći, neka vitr klanja tada, jer  namazu krajem noći mnogi prisustvuju i to je bolje.” (Muslim, 755)

Također, ovakvo postupanje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oporučio je Ebu Zerru, Ebu Derdau i Ebu Hurejri, o čemu oni kazuju: “Moj voljeni prijatelj oporučio mi je troje: ...da klanjam vitr prije spavanja.” (Nesai, 2712, od Ebu Zerra, a Albani, Es-Sahiha, 2166, ocjenjuje ga vjerodostojnim;; Ahmed, 2748, i Ebu Davud 1433, od Ebu Derdaa, a Albani, Sahihi Ebi Davud, 5/177, ocjenjuje ga vjerodostojnim;) Muslim 737, od Ebu Hurejre)

Sunnet je klanjati jedanaest rekata vitr-namaza

Ovo je najpotpunije, shodno hadisu od Aiše, radijallahu anha, u kojem se kaže da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni u ramazanu, a ni mimo njega, ne bi klanjao više od jedanaest rekata (noćnog namaza). (Buhari, 1147, i Muslim, 738)

U predaji koju Muslim bilježi od Aiše, radijallahu anha, navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao trinaest rekata vitr-namaza.

Ovo nam ukazuje na to da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na više načina klanjao vitr, tako da je ponekad klanjao jedanaest, a nekad trinaest rekata, čime se usaglašava značenje oba hadisa.

Sunnet je noćni namaz početi klanjanjem dva kraća rekata

Shodno hadisu od Aiše, radijallahu anha, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,  klanjanje noćnog namaza počinjaosa dva kraća rekata. (Muslim, 767).

Sunnet je proučiti početne dove koje se spominju za noćni namaz, a neke od njih jesu sljedeće

a) Aiša, radijallahu anha, kazuje da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi počinjao noćni namaz, proučio sljedeće: “Allahu moj, Gospodaru Džibrila, Mikaila i Israfila, Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti koji poznaješ i vidljivo i nevidljivo, Ti ćeš presuditi između Svojih robova u onome u čemu su se razilazili! Uputi me da shvatim pravu istinu u onome što se od istine razlikuje, Tvojom dozvolom, jer Ti na pravi put upućuješ koga hoćeš!” (Muslim, 770)

b) Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, kazuje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom noćnog namaza učio sljedeće: “Allahu moj, Tebi hvala, Ti si svjetlo nebesa i Zemlje! Tebi hvala, Ti upravljaš nebesima i Zemljom! Tebi hvala, Ti si Gospodar nebesa i Zemlje i onoga što je u njima. Ti si istina, Tvoje je obećanje istinito, susret s Tobom je istina, Džennet je istina, Džehennem je istina, vjerovjesnici su istina i Sudnji dan je istina! Allahu moj, Tebi se pokoravam, u Tebe vjerujem, u Tebe se uzdam, Tebi se kajem i u Tvoje se ime parničim i sudim! Oprosti mi ono što sam počinio i što ću počiniti i ono što sakrijem i ono što javno uradim! Ti si moj Bog, nema drugog boga osim Tebe!” (Muslim, 768)

Sunnet je odužiti kijam – stajanje, rukū i sedždu

Sunnet je odužiti kijam – stajanje, rukū i sedždu, tako da se čovjek na svakom od njih zadrži približno isto.

Prakticirati sunnete koji se prenose o učenju Kur’ana, kao što su

a) učiti razgovijetno, tj. ne učiti brzo;

b)  učiti ajet po ajet, tj. ne sastavljati po dva ili tri ajeta bez prekida, nego zastajatinakon svakog proučenog ajeta;

c) kada se prouči ajet u kojem se spominje slavljenje Allaha (tesbih), treba izogovoriti “subhanallah”, kada se prouči ajet u kojem se uči dova, treba učiti dovu, a ako se prouči ajet u kojem se od Allaha traži zaštita, treba zatražiti zaštitu.

Dokaz za to jeste:

hadis od Huzejfe, radijallahu anhu, u kojem kaže: “ “Jedne noći klanjao sam sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa je namaz počeo učenjem sure El-Bekara. Pomislio sam: ‘Učinit će rukū nakon stotinu proučenih ajeta’, ali je nastavio. Tada sam pomislio: ‘Na ovom će rekatu proučiti čitavu suru’, ali je nastavio. Pomislio sam: ‘Učinit će rukū nakon što je prouči’, ali on započe učiti suru En-Nisa i prouči je, pa započe učiti suru Alu Imran i prouči je. Učio je tako da se svaki harf raspoznavao. Kada bi proučio ajet u kojem se slavio Allah, i on bio rekao: ‘Subhanallah’, kada bi proučio ajet u kojem se nešto moli, i on bi zamolio, kada bi proučio ajet u kojem se utječe Allahu od nečega, i on bi se utjecao. Potom je učinio pregibanje i počeo govoriti: ‘Subhane Rabbijel-azim! – Neka je slava mom Velikom Gospodaru!’ Njegovo pregibanje potrajalo je koliko i stajanje. Potom je rekao: ‘Semiallahu limen hamideh, Rabbena lekel-hamd! – Čuje Allah onoga ko Mu zahvaljuje, Gospodaru naš, Tebi pripada zahvala!’ Potom se ispravio i dugo stajao, približno onoliko koliko je ostao na rukūu. Zatim je učinio sedždu i rekao: ‘Subhane Rabbijel-a‘la – neka je slava mome Uzvišenom Gospodaru!’ Dužina njegove sedžde bila je približna njegovom stajanju.” (Muslim, 772)

Ummu Selema, radijallahu anha, kazuje da je upitana o učenju Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je odgovorila da je učio ajet po ajet: “U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Hvala Allahu Gospodaru, svjetova! Milostivom, Samilosnom! Vladaru Sudnjeg dana...” (Ahmed, 26583,  Darekutni, 118, sa ispravnim lancem prenosilaca, a Nevevi, El-Medžmu’, 3/333, smatra ga vjerodostojnim)

Sunnet je predati selam poslije svakog drugog rekata

Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je neki čovjek ustao i upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako se obavlja noćni namaz, a on mu je rekao: “Noćni se namaz klanja dva po dva rekata, a kada primijetiš da je blizu zora, završi sa jednim rekatom vitra.” (Buhari, 990, i Muslim, 749)

Pod izrazom “dva po dva rekata”, podrazumijeva se da osoba klanja dva rekata pa da preda selam, a ne da zajedno klanja četiri rekata.

Sunnet je učiti određene sure na zadnja tri rekata

Na prvom rekatu uči se sura El-A’la, na drugom sura El-Kafirun, a na trećem samo sura El-Ihlas.

Dokaz za to jeste:

hadis Ubejja b. Ka’ba, radijallahu anhu, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vitr klanjao učeći sure El-A’la, El-Kafirun i El-Ihlas. (Ebu Davud, 1423, Nesai,1733, Ibn Madža, 1171. Nevevi, El-Hulasa, 1/556, smatra ga vjerodostojnim, kao i Albani, Sahihun-Nesai, 1/273.

Sunnet je da se na vitru ponekad uči kunut-dova.

Kunut-dova uči se na trećem rekatu, na kojem se uči sura El-Ihlas.

Učenje kunut-dova je sunnet koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prakticirao povremeno, kao što se potvrđuje od pojedinih ashaba, radijallahu anhum, a ponekad bi to izostavljao. Ibn Tejmijja smatra da je češće izostavljao učenje kunut-dove nego što ju je prakticirao učiti.

Pitanje: Da li se dižu ruke prilikom učenja kunut-dove na vitr-namazu?

Ispravno je:Prilikom učenja kunut-dove ispravno je podići ruke i ovo mišljenje zastupa većina učenjaka, na osnovu predaje od Ibn Omera, radijallahu anhuma, koju bilježi Bejheki u svom Sahihu.

Bejheki kaže: “Mnogobrojni ashabi, radijallahu anhum, dizali su ruke prilikom učenja kunut-dove.” (Sunenul-Kubra, 2/211)

Pitanje: Kojim riječima treba početi učenje dove na vitr-namazu?

Najprihvatljivije mišljenje, a Allah najbolje zna, jeste da se učenje dove na vitr-namazu počne zahvalom Allahu i Njegovim veličanjem, zatim salavatom na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a onda da se traži ono što se hoće, jer na taj način čovjek će biti bliže uslišanju dove.

Dokaz za to jeste:

hadis Fedale b. Ubejda, radijallahu anhu, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo nekog čovjeka da dovi u namazu, a prije toga nije donio salavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: “Ovaj je požurio!” Zatim ga je pozvao i rekao i njemu i ostalima: “Kada neko od vas klanja, neka počne zahvalom Allahu i Njegovim veličanjem, zatim neka donese salavat na Vjerovjesnika, a onda neka traži šta hoće.” (Tirmizi, 3477, koji kaže da je dobar i vjerodostojan)

Ibn Kajjim kaže: “Upućivanje dove lijepo je početi zahvalom i veličanjem Allaha, prije traženja, a zatim zatražiti ono što je potrebno, kao što se navodi u hadisu od Fedale b. Ubejda.” (El-Vabilus-Sajjib, 110)

Pitanje: Da li nakon učenja kunut-dove lice treba potrati rukama?

Ispravno je: O potiranju lica nakon učenja dove u sunnetu se ne navodi nijedan vjerodostojan dokaz, tako da je ispravno da se tom prilikom lice ne potire.

Imam Malik upitan je o čovjeku koji prilikom učenja dove potire lice dlanovima, , pa nije odobrio takvo nešto, govoreći: “Nije mi to poznato.” (Vidjeti: Mervezi, Kitabul-vitr, 236)

Ibn Tejmijja kaže: “A što se tiče potiranja lica rukama, u vezi s tim navode se samo postoje jedan ili dva hadisa koji se ne mogu uzeti kao dokaz.” (El-Fetava, 22/519)

Dova u zadnjoj trećini noći

Jedan od sunneta koje je potvrđeno obavljati  krajem noći jeste upućivanje dove. Ovaj sunnet izvršava se učenjem dove na vitr-namazu, a  ako se ne uči na vitru, onda je svakako sunnet u ovom vremenu učiti dovu, jer je to vrijeme za koje je potvrđeno da se u njemu primaju dove. U ovom vremenu Allah se spušta na zemaljsko nebo, onako kako je to Njemu, Uzvišenom, svojstveno, a o čemu govori hadis od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “U zadnjoj trećini svake noći, Uzvišeni Allah spušta se na zemaljsko nebo i govori: “Ko Me doziva da mu se odazovem? Ko od Mene  traži da mu dadnem? Ko Mi se kaje da mu oprostim?” (Buhari, 1145, i Muslim, 758)

Nakon klanjanja vitr-namaza, sunnet jetri puta izgovoriti:

Nakon klanjanja vitr-namaza, sunnet jetri puta izgovoriti: “Slavljen neka je Vladar, Sveti”,  malo glasnije treći put.

Dokaz za to jeste:

hadis od Ubejja b. Ka’ba, radijallahu anhu, u kojem se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na vitr-namazu učio sure El-A’la, El-Kafirun i El-Ihlas, a nakon što bi predao selam, rekao bi: “Slavljen neka je Vladar, Sveti”, tri puta. (Nesai, 1702, a Nevevi i Albani smatraju ga vjerodostojnim, kao što je već napomenuto. U hadisu od Abdurrahmana b. Ebzaa, radijallahu anhu, navodi se da bi Poslanik podigao glas kada bi treći put izgovarao ove riječi. (Ahmed, 15345, i Nesai, 1734, a a Albani, Tahkiku miškatil-misbah, 1/398, smatra ga vjerodostojnim)

Sunnet je buditi i porodicu na noćni namaz

Čovjeku je sunnet da probudi svoju porodicu na noćni namaz, kao što je i ženi sunnet da probudi svoga supruga i ostatak porodice, što predstavlja potpomaganje u dobru.

Dokaz za to jeste:

hadis od Aiše, radijallahu anha, u kojem kaže: “Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je u svakom dijelu noći, a ja bih ležala ispred njega u pravcu kible, pa kada je htio da klanja vitr, probudio bi me, pa bih i ja klanjala.” (Buhari, 512, i Muslim 512)

Ummu Selema, radijallahu anha, kazuje da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi ustao, govorio: “Slava Allahu! Šta li je spušteno iz Njegovih riznica i šta li je spušteno od iskušenja?  Ko će probuditi vlasnice soba (misleći na svoje žene) pa da klanjaju? Možda će one koje oblače prozirnu odjeću na dunjaluku, biti na ahiretu bez odjeće.” (Buhari, 6218)

Sunnet je da onaj koji ustane na noćni namaz prakticira klanjati kako mu je lakše i kako ne bi narušio skrušenost.

Onaj ko se umori od stajanja, neka klanja sjedeći.

Shodno hadisu koji prenosi  Enes, radijallahu anhu, u kojem se kaže da je “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom ušao u džamiju i ugledao uže zategnuto između dva stuba, pa je upitao: ‘Kakvo je ovo uže?’ Prisutni mu rekoše: ‘Ovo je Zejnebino uže za koje se pridržava kada klanja pa se umori.’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Sklonite ga, neka svako od vas klanja dok je odmoran, a kada se umori, neka legne da se odmori.’” (Buhari, 1150, i Muslim 784)

Dakle, kada čovjeka savlada san, tada treba leći i odspavati kako bi ustao odmoran za namaz.

U hadisu koji prenosi Aiša, radijallahu anha, navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ako se nekome od vas spava u namazu, neka prilegne dok ga ne prođe pospanost, jer mogao bi, dok klanja pospan, da umjesto oprosta za sebe zatraži propast.” (Buhari, 212, i Muslim, 786)

Također, ukoliko čovjeka obuzme drijemež dok noću uči Kur’ansunnet je da  odspava kako bi povratio snagu.

U hadisu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas ustane noću i nerazumljivo počne učiti Kur’an, da ne zna šta izgovara, neka legne i odspava.” (Muslim, 787)

Sunnet je onome ko ne uspije klanjati noćni namaz da nadoknadi namazom koji će klanjati parni broj rekata

Ako je čovjek uobičajeno klanjao tri rekata vitr-namaza, pa prespavao ili se razbolio i nije uspio klanjati na vrijeme, neka klanja u danu četiri rekata, a ako mu je običaj bio da klanja pet rekata vitr-namaza, pa je prespavao ili se razbolio i nije uspio klanjati na vrijeme, neka u danu klanja šest rekata, jer je tako radio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji uobičajeno klanjao vitr jedanaest rekata. Aiša, radijallahu anha, kazuje:  “Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, propustio noćni namaz zbog bolesti ili zbog nečega drugog, onda bi tokom dana klanjao za to dvanaest rekata.” (Muslim, 746)